• davorkust

Može li post pomoći u borbi protiv karcinoma?

Autor: Sandra Krstev Barać, mag.nutr.


Post kao tehnika tjelesnog, psihičkog i spiritualnog pročišćenja je već stoljećima prisutna u brojnim religijama te jedna od najstarijih medicinskih terapija. Mnogi poznati liječnici kroz povijest propagirali su post kao metodu liječenja, među njima i „otac medicine“, Hipokrat koji je vjerovao kako je post odličan način za pročišćavanje organizma. I moderna znanost daje vjetar u leđa tezi da povremeni periodi gladovanja nude brojne blagodati: od lakše regulacije šećera u krvi, smanjenja razine inzulina i mršavljenja, do povoljnog utjecaja na rizik od bolesti srca i krvnih žila te snažnog protuupalnog učinka.

Post je posljednjih godina izuzetno zanimljiva tema i među onkološkim bolesnicima, zahvaljujući sve većem broju studija (doduše većinom na životinjskim modelima) koje ukazuju na blagodati ovakve prakse u prevenciji, ali i terapiji zloćudnih bolesti. Dio oboljelih od karcinoma blagonaklono gleda na ideju posta, i to iz razloga što im pruža osjećaj kontrole nad vlastitim liječenjem. Iako ideju posta uz onkološku terapiju treba razmotriti ozbiljno, valja biti svjestan potencijalnih opasnosti ovakvog pristupa, osobito ako mu se pristupi bez znanja i potpore onkološkog liječničkog tima.

Post može smanjiti toksičnost terapije


Studije na životinjama daju naslutiti da primjena posta uz standardnu terapiju može poboljšati ishod i smanjiti toksičnost onkološkog liječenja. Ovo saznanje se može objasniti tezom da stanice karcinoma, za razliku od zdravih stanica, teško „podnose“ uvjete bez konstantnog priljeva nutrijenata. Stoga kombinacija posta i terapije, u teoriji, čini stanice karcinoma podložnije oksidativnom stresu, drugim riječima, terapija ih lakše uništava. Dodatno, pokazalo se da praksa posta pruža podršku imunitetu u borbi protiv karcinoma. Ipak, što vrijedi za miševe, ne mora nužno vrijediti i za ljude.

Tako su studije provedene na ljudima na ovu temu tek sporadične i uključuju malen broj ispitanika. Istraživanje objavljeno 2015. godine u časopisu BMC Cancer provedeno je na 13 ispitanica s ranim stadijem karcinoma dojke. Ispitanice su nasumično podijeljene u 2 skupine: u prvoj su oboljele postile 24 sata prije i nakon kemoterapije dok su u drugoj žene pratile preporuke za pravilnu prehranu. Rezultati su ukazali na manje toksičan učinak kemoterapije na koštanu srž u ispitanica koje su postile.

Studija objavljena 2018. godine također u časopisu BMC Cancer ispitivala je utjecaj posta na 34 ispitanice s karcinom dojke ili jajnika. Ispitanice su u različitim navratima postile 36 prije te 24h nakon terapije, a rezultati su pokazali da je praksa posta smanjila umor i poboljšala kvalitetu života kod oboljelih. Iako ove studije pružaju određene razloge za optimizam, to je sasvim sigurno nedovoljno dokaza da možemo oboljelima preporučiti primjenu posta uz standardnu onkološku terapiju. Ipak velika je vjerojatnost da ćemo o temi posta i karcinoma dosta slušati u narednim godinama te je do tada potrebno provesti još kvalitetnih kliničkih studija koje će potvrditi učinkovitost i sigurnost takve prakse.

Može li post biti opasan?

U očima zdravog čovjeka, najveća prednost povremenog posta da dovodi do mršavljenja, može predstavljati i najveću prijetnju oboljelima od karcinoma. Nedovoljan unos hranjivih tvari, osobito proteina, kao i čak malen gubitak kilograma se vrlo brzo može negativno odraziti na zdravlje oboljelog. Situacija je tim opasnija kod onih pacijenata koji su već slabi i pothranjeni ili s teškoćom održavaju trenutnu tjelesnu masu jer će post samo produbiti stanje, a time vjerojatno i smanjiti podnošljivost liječenja kao i kvalitetu života.

Post je loš odabir i u slučajevima kada se oralno uzimaju kemoterapeutski lijekovi, pogotovo oni koji se zbog bolje apsorpcije trebaju uzimati s hranom. U slučaju prisutnosti dijabetesa, rezistencije na inzulin, bolesti bubrega ili jetre periodi posta nisu preporučljivi. Slično vrijedi i za osobe koje imaju ili su ikad imale poremećaje prehrane poput anoreksije ili bulimije.

Odlučite li se za post, savjetujte se sa stručnjakom!

Unatoč stavu stručnjaka da post uz karcinom nije najbolja ideja, statistika otkriva da dio oboljelih ima entuzijazam prema ovoj praksi. Umjesto da se odbaci i sama ideja posta, na onkološkom timu je da pacijenta educira i pruži mu stručnu podršku. I pacijentu je u interesu da svog liječnika upozori na svaku promjenu u prehrani ili uzimanju suplemenata, u svrhu optimiziranje terapije.


Valja imati na umu i da nisu svi oboljeli od malignih bolesti pothranjeni niti imaju druge kronične bolesti. Ako takav pacijent inzistira da uz onkološku terapiju prakticira post, umjesto da to čini na svoju ruku, poželjno je da stručnjak izvrši procjenu njegovog nutritivnog i zdravstvenog stanja, savjetuje koju vrstu posta primijeniti te ga prati na tom putu kako bi se moglo pravovremeno reagirati u slučaju pogoršanja zdravlja.


I za kraj...


Činjenica je da je primjena posta uz standardnu terapiju izuzetno zanimljiva tema među oboljelima od karcinoma. Ipak, pravih dokaza da je post siguran te da smanjuje nuspojave i poboljšava ishod terapije nedostaje. Stoga je savjet zaobići ovu ideju, osobito zato što nas čeka još dugi put dok saznamo kako točno pojedine vrste posta djeluju na različite vrste karcinoma. Svi pacijenti koji, unatoč upozorenjima, razmišljaju o postu trebali bi se obavezno prije savjetovati sa stručnjakom.



Literatura: 1. Nencioni A, Caffa I, Cortellino S, Longo VD. Fasting and cancer: molecular mechanisms and clinical application. Nat Rev Cancer. 2018;18(11):707–719.

2. de Groot S, Pijl H, van der Hoeven JJM, Kroep JR. Effects of short-term fasting on cancer treatment. J Exp Clin Cancer Res. 2019;38(1):209.

3. Antunes F, Erustes AG, Costa AJ, et al. Autophagy and intermittent fasting: the connection for cancer therapy?. Clinics (Sao Paulo). 2018;73(suppl 1):e814s.

4. Safdie F, Brandhorst S, Wei M, et al. Fasting enhances the response of glioma to chemo- and radiotherapy. PLoS One. 2012;7(9):e44603.

5. Brandhorst S, Longo VD. Fasting and Caloric Restriction in Cancer Prevention and Treatment.

Recent Results Cancer Res. 2016;207:241-66.

6. Safdie FM, Dorff T, Quinn D, et al. Fasting and cancer treatment in humans: A case series report. Aging (Albany NY). 2009;1(12):988–1007.

7. de Groot S, Vreeswijk MP, Welters MJ, et al. The effects of short-term fasting on tolerance to (neo) adjuvant chemotherapy in HER2-negative breast cancer patients: a randomized pilot study. BMC Cancer. 2015;15:652.

8. Bauersfeld SP, Kessler CS, Wischnewsky M, et al. The effects of short-term fasting on quality of life and tolerance to chemotherapy in patients with breast and ovarian cancer: a randomized cross-over pilot study. BMC Cancer. 2018;18(1):476.


0 views
  • YouTube

©2020 Onkologija.net. Sva prava pridržana.