Kao što je objašnjeno u pitanju "Što su to maligne bolesti (rak)?", rastom tumorske mase neke stanice raka se mogu "otkinuti" i otputovati u udaljene dijelove tijela. Taj proces olakšan je činjenicom da praktički od i do svih dijelova tijela vode sitne krvne i limfne žile, te upravo putem krvi ili limfnog sustava tumorske stanice mogu doći i do udaljenih dijelova tijela. Obično je za prodor u krvotok ili limfu potrebno da stanice raka nakupe dodatne mutacije koji im daju tu sposobnost. Ulaskom u krvotok ili limfu, tumorske stanice su ponovno izložene raznim opasnostima koje mogu dovesti do njihova uništenja, no ukoliko prežive, mogu u nekom trenutku ponovno napustiti krvi ili limfni sustav te se zadržati u tkivu. Daljnjom diobom takve stanice mogu se formirati nove tumorske mase daleko od mjesta primarnog tumora, koje zovemo metastazama. Metastaze stoga nisu novi primarni tumori, već direktni potomci tumorske mase od koje su ranije nastali, tako da metastaze nose ime primarnog tumora. Primjerice, za rak dojke koji se proširi na pluća kažemo da se radi o metastatskom tumoru dojke, a ne tumoru pluća.
Gledajući pod mikroskopom, stanice metastaza uglavnom izgledaju isto kao i stanice u primarnom tumoru te često imaju i mnoge zajedničke molekularne osobitosti, poput prisutnosti specifičnih promjena kromosoma.
Slika 1. Prikaz ulaska tumorske stanice u krvotok. Takva stanica može krvlju dospjeti u udaljene dijelove tijela, te ako ne bude uništena imunološkim sustavom može ponovno izaći u tkivo i formirati metastatsko žarište.
Zašto je rak smrtonosna bolest? Osim metastaziranja, stanice raka mogu direktnim širenjem izvršiti invaziju okolnog tkiva i organa. Primjerice, tumor rektuma može direktno zahvatiti mokraćni mjehur. Upravo su ova dva procesa (metastaziranje i direktna invazija) procesi koji su u velikoj mjeri zaslužni za veliku smrtnost od raka. Nastankom metastaza u drugim tkivima i organima ili direktno zahvaćanje istih u konačnici može dovesti do zatajenja nekog od organskih sustava bez kojih nije moguć život (primjerice jetre). Metastatski tumori mogu uzrokovati značajno oštećenje funkcije organizma, i većina ljudi koji umiru od raka umiru upravo od metastatske bolesti. Dio bolesnika umire i od generalnih utjecaja raka na organizam, kao što su kaheksija (uzapredovali stadij gubitka tjelesne težine i mišićne mase) i opća iznemoglost, a dio je nažalost potaknut i nuspojavama onkološke terapije.
Dodatne zanimljivosti
Sposobnost metastaziranja jedna je od osnovnih karakteristika malignih tumora, čime se jasno razlikuju od benignih tumora. Unatoč tome što i benigni tumori mogu (iako rijetko) zbog svog mjesta nastanka biti opasni po život (primjerice, benigni tumor mozga može pritiskati na okolne živčane strukture), ti tumori nikada ne metastaziraju. S druge strane, svi maligni tumori mogu dati metastaze, no rizik metastaziranja nije jednak za sve tipove raka. Primjerice, bazocelularni rak kože daje metastaze izuzetno rijetko, dok je kod agresivnih bolesti poput raka pluća ili gušterače to česta pojava. Također, različiti tipovi tumora imaju različtia mjesta na koja se šire. Tako primjerice rak debelog crijeva najčešće metastazira u jetru i pluća.
Nastavite čitati: Koje su osnovne vrste raka?
Potrebno Vam je više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas.