Chemobrain: zašto se nakon kemoterapije osjećate kao da vam mozak radi sporije?

Mnogi pacijenti tijekom ili nakon onkološkog liječenja primijete promjene u razmišljanju koje prije nisu imali. Opisuju ih kao “maglu u glavi”, sporije procesiranje informacija, zaboravljivost ili poteškoće s koncentracijom. U medicini se taj fenomen naziva chemobrain ili chemofog – kognitivne smetnje povezane s liječenjem raka.

Iako naziv sugerira da je riječ isključivo o kemoterapiji, danas znamo da je situacija složenija. Slične tegobe mogu se javiti i kod pacijenata koji primaju hormonsku terapiju, ciljanu terapiju ili imunoterapiju, pa čak i prije početka liječenja.

Kako se chemobrain očituje i što kaže znanost?

Pacijenti najčešće opisuju poteškoće s pamćenjem, smanjenu koncentraciju, osjećaj mentalne sporosti, probleme s multitaskingom i pronalaženjem riječi. Tegobe su najčešće blage do umjerene, ali mogu značajno utjecati na kvalitetu života, osobito kod osoba koje rade mentalno zahtjevne poslove.

Jedna od često citiranih studija objavljena u časopisu Cancer (Wefel i sur.) pokazala je da značajan dio pacijenata ima mjerljive kognitivne promjene već tijekom kemoterapije, ali i prije njenog početka, što sugerira da uzrok nije isključivo terapija.

Velika prospektivna studija objavljena u Journal of Clinical Oncology (Janelsins i sur., 2017.) pratila je žene s karcinomom dojke i pokazala da dio pacijentica ima trajne kognitivne smetnje i do nekoliko godina nakon završetka liječenja, iako se kod većine bilježi postupni oporavak.

Također, istraživanja koristeći funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) pokazala su promjene u moždanoj aktivnosti i povezanosti određenih regija, što dodatno potvrđuje da je riječ o stvarnom biološkom fenomenu, a ne subjektivnom dojmu.

Zašto nastaje i koliko traje?

Točan mehanizam nije do kraja razjašnjen, ali najvjerojatnije se radi o kombinaciji više čimbenika: direktni učinak terapije na mozak, upalni procesi, hormonalne promjene, umor, poremećaji spavanja, anksioznost i sam utjecaj karcinoma. Procjenjuje se da se simptomi chemobraina javljaju kod 20–70% pacijenata, ovisno o vrsti liječenja i načinu mjerenja kognitivnih funkcija. Drugim riječima, to je puno češći fenomen nego što se ranije mislilo.

Kod većine pacijenata simptomi su privremeni i postupno se povlače nakon završetka liječenja, najčešće kroz nekoliko mjeseci. Međutim, kod manjeg broja pacijenata tegobe mogu trajati dulje.

Primjer iz naše prakse: Pacijentica u ranim pedesetima, liječena zbog karcinoma dojke, javila se nekoliko mjeseci nakon završetka kemoterapije zbog osjećaja “mentalne usporenosti”. Opisivala je da joj treba više vremena za obavljanje svakodnevnih zadataka, da zaboravlja dogovore i da se teško koncentrira pri čitanju. Prije bolesti radila je administrativni posao bez poteškoća, no nakon liječenja osjećala je nesigurnost u vlastite sposobnosti. Važno joj je bilo čuti da se radi o poznatom i čestom fenomenu, a ne o trajnom oštećenju ili “gubitku sposobnosti”. Uz jednostavne strategije organizacije, postupni povratak mentalnim aktivnostima i normalizaciju sna, simptomi su se kroz nekoliko mjeseci značajno smanjili.

Što možemo učiniti?

Iako ne postoji jedan specifičan lijek, postoje strategije koje mogu pomoći: strukturiranje svakodnevice (bilješke, podsjetnici), mentalna aktivnost, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san i upravljanje stresom. Također je važno razgovarati s liječnikom kako bi se isključili drugi potencijalni uzroci tegoba.

U praksi to često znači vrlo jednostavne, ali učinkovite prilagodbe. Primjerice, zapisivanje obaveza u mobitel ili planer može značajno smanjiti stres oko zaboravljanja, dok postavljanje podsjetnika pomaže u svakodnevnoj organizaciji. Umjesto pokušaja obavljanja više zadataka istovremeno, korisnije je fokusirati se na jednu aktivnost i raditi je u kraćim vremenskim blokovima uz pauze.

Kod problema s koncentracijom, pomaže rad u mirnom okruženju bez distrakcija, uz isključivanje nepotrebnih obavijesti na mobitelu. Neki pacijenti navode da im koristi i “mentalni trening” poput čitanja, rješavanja križaljki ili učenja novih, jednostavnih vještina.

Tjelesna aktivnost ne mora biti intenzivna – već i redovita šetnja može imati pozitivan učinak na kognitivne funkcije i osjećaj energije. Jednako je važno voditi računa o kvaliteti sna, jer kronični umor dodatno pogoršava simptome.

Važno je naglasiti da se poboljšanje najčešće ne događa preko noći, već postupno, uz strpljenje i prilagodbu svakodnevnih navika. Ako unatoč ovim mjerama tegobe traju ili značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje, važno je ponovno se javiti liječniku. U tom slučaju potrebno je razmotriti postoje li dodatni čimbenici koji mogu doprinositi smetnjama, poput anemije, poremećaja štitnjače, nuspojava terapije, depresije ili kroničnog umora. Kod dijela pacijenata može biti korisna i dodatna obrada, uključujući neuropsihološko testiranje, koje pomaže objektivizirati tegobe i usmjeriti daljnje korake. U određenim situacijama preporučuje se i strukturirana kognitivna rehabilitacija, uz vodstvo stručnjaka, koja kroz ciljane vježbe može pomoći u poboljšanju pažnje, pamćenja i izvršnih funkcija. Najvažnije je naglasiti da u takvim situacijama pacijent ne treba ostati sam s problemom — iako ne postoji “brzo rješenje”, postoje načini da se tegobe ublaže i da se funkcionalnost postupno poboljša.

Važna poruka za kraj

Chemobrain je stvaran i prepoznat problem koji može pratiti onkološko liječenje. Iako najčešće nije trajan, može biti frustrirajući i utjecati na svakodnevni život. Važno je da pacijenti znaju da nisu jedini i da ove promjene ne znače gubitak njihovih sposobnosti, već prolazno stanje kroz koje mnogi prolaze. 

Reference

1. Wefel, J.S., Lenzi, R., Theriault, R.L., Davis, R.N. and Meyers, C.A. (2004), The cognitive sequelae of standard-dose adjuvant chemotherapy in women with breast carcinoma. Cancer, 100: 2292-2299. https://doi.org/10.1002/cncr.20272

2. Janelsins MC, Heckler CE, Peppone LJ, Ahles TA, Mohile SG, Mustian KM, Palesh O, O'Mara AM, Minasian LM, Williams AM, Magnuson A, Geer J, Dakhil SR, Hopkins JO, Morrow GR. Longitudinal Trajectory and Characterization of Cancer-Related Cognitive Impairment in a Nationwide Cohort Study. J Clin Oncol. 2018 Sep 21;36(32):JCO2018786624. doi: 10.1200/JCO.2018.78.6624. Epub ahead of print. PMID: 30240328; PMCID: PMC6225503.

Potrebno Vam je više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas.