Dijagnoza raka je događaj koji mijenja život i može uzdrmati temelje psihičke stabilnosti pojedinca, utječući na osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Među mnoštvom emocija koje prate takvu dijagnozu, strah od kemoterapije jedan je od čestih. Kemoterapija, moćna opcija liječenja usmjerena na iskorjenjivanje stanica raka, poznata je po svojim nuspojavama i neizvjesnosti koju donosi.

Onkološka dijagnoza predstavlja veliki stres za oboljelu osobu, ali i za ljude iz njezine okoline. Članovi obitelji i prijatelji u isto se vrijeme moraju nositi s vlastitim osjećajima tuge, ljutnje ili straha i pokušati pružati primjerenu podršku osobi koja osjeća simptome i prolazi kroz tretman. Uz to što je ovakva briga emocionalno zahtjevna, bliske osobe često ne znaju kako postupati nakon dijagnoze – na koji način komunicirati s oboljelom osobom.

Ljutnja je uobičajena ljudska emocija koja se javlja u situacijama prijetnje i kršenja naših pravila. Iako se često smatra neugodnom emocijom, ljutnja ima svoju svrhu – pomaže nam da se izborimo za sebe te opskrbljuje tijelo energijom za djelovanje i suprotstavljanje prijetnji. Međutim, ako vrlo dugo traje te ako se potiskuje ili izražava na neprikladan način (primjerice, pretjerano agresivno ponašanje ili „iskaljivanje“ usmjereno na drugu osobu), ljutnja može postati neadapt

U užurbanoj svakodnevici natrpanoj obavezama možemo se uhvatiti u rastresenoj zbrci brojnih misli i doživljaja za koje ne znamo kako su se pojavili u našoj glavi i odakle su krenule „lančane reakcije“ raznih briga. Misli nam lete kroz događaje iz prošlosti i preskaču na brige o budućnosti. Kada pritom postoje zdravstveni problemi, kao što je slučaj kod onkoloških bolesnika, rastresenost i razne brige još i češće i intenzivnije uznemiruju pojedinca i smanjuju kvalitetu života.

Rezultati istraživanja pokazuju kako je oboljelima od karcinoma glavna prepreka za uključivanje u psihoterapiju negativan stav prema toj vrsti tretmana. U našem je društvu još uvijek vrlo izražena stigma prema traženju stručne pomoći za nošenje sa psihičkim problemima – smatra se da je osoba koja traži pomoć slaba, preosjetljiva ili „luda“. Negativan stav zajednice dovodi do osjećaja srama kod oboljelih i sprječava ih da poduzmu potrebne korake kako bi si olakšali nošenje s i

COVID-19 proširio se Hrvatskom u proteklih mjesec dana i posljedice po različite aspekte našeg života i društva općenito već se primjećuju. Uz to, osim izravne opasnosti za tjelesno zdravlje, ova izvanredna situacija ima negativnih posljedica i na mentalno zdravlje. Neizvjesnost, promjena rutine, socijalna izolacija samo su neki od izvora problema za naše mentalno zdravlje. Među ranjivim skupinama za obolijevanje od ovog virusa su onkološki bolesnici.

Kod onkoloških bolesnika posebno je teško razlikovati tugu od depresije. Neke od posljedica terapija, kao što su umor te gubitak apetita i energije, slične su simptomima depresije, ali ne moraju biti povezani s njom. Jednako tako, neugodni su osjećaji često prisutni nakon što osoba sazna za dijagnozu karcinoma ili kada dobije neku lošu vijest vezanu uz tretman, ali je uobičajeno da se nakon nekog vremena taj početni osjećaj šoka smanji. No, iako je tuga očekivana reakcija, de

Kada govorimo o anksioznosti vezanoj uz karcinom, teško je primijeniti uobičajene kriterije za određivanje je li ona pretjerana. Dijagnoza uz sebe redovito veže stvarnu prijetnju za život osobe te je nezahvalno procjenjivati koliko je anksioznosti „previše“. Kod osobe se neugodni osjećaji mogu javiti tijekom prvih pregleda, iščekivanja rezultata testova, dobivanja dijagnoze, prolaženja kroz tretman te nakon izliječenja, kada se osoba boji povratka bolesti.

Prema inozemnim istraživanima, oko 30% onkoloških bolesnika ima neku od izraženijih i dugotrajnijih psihičkih teškoća, među kojima su najčešći kronični stres, depresija i anksioznost, dok većina bolesnika doživljava barem prolazan strah, tjeskobu i sniženo raspoloženje. Brojni su uzroci kroničnog stresa kod onkoloških bolesnika. Primjerice, stres je prisutan zbog izloženosti oboljele osobe neizvjesnoj i velikim dijelom nekontrolabilnoj situaciji.