Radioligandna terapija - dr. Kust za Jutarnji list

Naš onkolog dr. Kust piše za Jutarnji list i Živim.hr o novom ciljanom pristupu u borbi protiv raka. Članak donosimo u cijelosti, a originalni možete pročitati na linku.

Radioligandna terapija: precizno oružje u borbi protiv raka

U svijetu onkologije neprestano se traže načini kako povećati učinkovitost liječenja, a istovremeno smanjiti nuspojave i očuvati kvalitetu života pacijenata. Jedan od novijih i najperspektivnijih pristupa u tom smjeru je radioligandna terapija (RLT) – oblik ciljanog liječenja koji koristi radioaktivne molekule kako bi se precizno usmjerio udarac na tumorske stanice, a zaobišlo zdravo tkivo. Iako ovaj pojam još nije široko poznat u Hrvatskoj, broj pacijenata koji primaju ovu terapiju stalno raste, a njezini rezultati ulijevaju nadu u liječenje i onih oblika raka koji su dosad bili izrazito otporni na standardne metode.

Što je radioligandna terapija?

Radioligandna terapija (engl. Radioligand Therapy) predstavlja spoj nuklearne medicine i molekularne onkologije. Temelji se na ideji da se radioaktivni spoj - izotop (npr. lutecij-177 ili aktinij-225) veže na tzv. ligand – malu molekulu koja ima sposobnost da prepozna i veže se za specifična vezna mjesta – receptore na površini tumorskih stanica. Nakon što se takav kompleks (radioaktivni ligand) intravenski unese u tijelo, on ciljano putuje do mjesta gdje se nalaze tumorske stanice i tamo ispušta lokalizirano zračenje, čime razara maligno tkivo.

Za razliku od klasične kemoterapije, koja djeluje sustavno i često izaziva ozbiljne nuspojave, RLT djeluje precizno, lokalizirano i selektivno, čime se značajno smanjuju oštećenja zdravih stanica.

Kako točno djeluje?

Da bi RLT bila moguća, tumor mora izražavati određeni receptor koji se može "prepoznati". Najpoznatiji primjeri su:

• Somatostatinski receptori – izraženi kod neuroendokrinih tumora (NET)

• PSMA (prostate-specific membrane antigen) – kod raka prostate

Ligand (najčešće peptid ili antitijelo) je molekula koja se specifično veže za taj receptor. Kad se ligand označi radioaktivnim izotopom, dobiva se lijek – radiofarmak, koji se putem krvotoka prenosi do tumora. Ondje se veže za receptor, a zračenje (najčešće beta ili alfa čestice) oštećuje DNA tumorske stanice i dovodi do njezine smrti (Slika 1).

Slika 1. Mehanizam djelovanja radioligandne terapije.

U kojim slučajevima se koristi?

Trenutno su najčešće u primjeni:

1. Neuroendokrini tumori (NET)

• Terapija: Lutecij-177 DOTATATE (komercijalno poznat kao Lutathera®)

• Indikacija: metastatski NET s izraženim somatostatinskim receptorima

• Odobrena od strane EMA i FDA

• Studija NETTER-1 pokazala je značajno povećanje vremena do progresije u odnosu na standardnu terapiju (medijan 28,4 vs 8,5 mjeseci)

2. Karcinom prostate

• Terapija: Lutecij-177 PSMA-617 (komercijalno: Pluvicto®)

• Indikacija: metastatski, kasni stadij bolesti, refrakteran na hormonsku terapiju

• Odobren u EU 2022.

• Ključna studija VISION pokazala je značajno produljenje preživljenja: ukupno preživljenje je bilo 15,3 vs 11,3 mjeseci u korist RLT

Kako izgleda terapija u praksi?

Radioligandna terapija se provodi u specijaliziranim centrima nuklearne medicine, najčešće u bolničkim uvjetima. Pacijent prima lijek putem infuzije, nakon čega ostaje nekoliko sati (ili do idućeg dana) u izolaciji zbog niske razine radioaktivnosti (Slika 2).

Terapija se obično provodi u višekratnim ciklusima – najčešće 3 do 6, u razmaku od nekoliko tjedana. Nakon svakog ciklusa prati se odgovor bolesti putem laboratorijskih nalaza i slikovnih metoda (npr. PET/CT).

Slika 2. Radioligandna terapija – put kroz krvotok do tumora.

Jesu li nuspojave blage?

U usporedbi s klasičnom kemoterapijom, radioligandna terapija ima manje izražene nuspojave. Najčešće su to:

• Umor

• Blage mučnine

• Privremeni pad krvnih stanica (leukocita, trombocita)

• Suhoća usta (osobito kod PSMA terapije, jer žlijezde slinovnice izražavaju PSMA)

Ozbiljnije nuspojave su rijetke, ali se pažljivo prati funkcija bubrega i koštane srži tijekom liječenja.

Iskustva pacijenata

Gospodin Marc (64), obolio od metastatskog raka prostate, podijelio je svoje iskustvo na internetu: “Nakon tri ciklusa Lutecija, tumorske vrijednosti su mi pale više nego ikad dosad. Osjećam se bolje, energičnije i nisam imao jačih nuspojava. Već sam bio izgubio nadu, a sad opet planiram ljetovanje.”

Slična iskustva bilježe i pacijenti s neuroendokrinim tumorima, koji često ističu poboljšanje apetita, energije i smanjenje boli već nakon prvih ciklusa terapije. Važno je napomenuti da pacijent mora imati pozitivan PET nalaz (DOTATATE ili PSMA) i ispunjavati određene kriterije. Liječnici specijalisti odlučuju o prikladnosti terapije u sklopu multidisciplinarnog onkološkog tima.

Što donosi budućnost?

Radioligandna terapija je tek na početku svoga razvoja. Istražuju se novi ciljevi (receptori) i novi radionuklidi, uključujući aktinij-225, koji emitira alfa čestice s još snažnijim lokalnim učinkom. U tijeku su ispitivanja za:

• Rak dojke (HER2 pozitivni)

• Glioblastom

• Karcinom mokraćnog mjehura

• Limfom

Također se istražuje kombinacija RLT-a s imunoterapijom, čime bi se dodatno pojačala učinkovitost.

Zaključno

Radioligandna terapija predstavlja novo poglavlje u liječenju onkoloških bolesti. Spojila je molekularnu preciznost s terapijskom snagom radioaktivnog zračenja – ciljano, učinkovito i s minimalnim nuspojavama. Za dio pacijenata kojima su druge opcije iscrpljene, RLT donosi novu nadu i stvarnu kliničku korist. U nekim slučajevima, upravo ona može biti ključna promjena na putu liječenja.

Povezani članci:

Neuroendokrini tumori

Rak prostate

Potrebno Vam je više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas.