SAD dosegnuo povijesnu prekretnicu u borbi protiv raka: što to znači za Hrvatsku?

Sjedinjene Američke Države dosegnule su važnu prekretnicu u onkologiji: sedam od deset osoba danas preživi pet ili više godina nakon dijagnoze raka. Prema najnovijem godišnjem izvješću Američkog društva za borbu protiv raka (America Cancer Society), petogodišnje preživljenje poraslo je na 70 posto, dok je 1970-ih iznosilo oko 50 posto. Na prvi pogled riječ je o brojci, ali u stvarnosti ona predstavlja desetljeća ulaganja u znanost, terapiju i rano otkrivanje bolesti.

Rak sve češće postaje kronična bolest

Petogodišnje preživljenje standardna je referentna točka u onkologiji jer se nakon tog razdoblja kod mnogih tumora rizik povrata bolesti značajno smanjuje. Prema izvješću, napredak je posebno ubrzan u posljednjem desetljeću zahvaljujući razvoju imunoterapije i ciljane terapije.

Imunoterapija, koja “programira” imunološki sustav da prepozna i napadne stanice raka, promijenila je tijek liječenja brojnih onkoloških bolesti. Isto tako, ciljane terapije, usmjerene na specifične genetske ili molekularne promjene tumora, omogućuju učinkovitije liječenje uz manje nuspojava.

To je ključna promjena paradigme: mnogi oblici raka koji su nekoć bili brzo smrtonosni danas se sve češće kontroliraju kao kronične bolesti.

4,8 milijuna spriječenih smrti

Izvješće procjenjuje da je između 1991. i 2023. u SAD-u spriječeno 4,8 milijuna smrti od raka, ponajviše zahvaljujući smanjenju pušenja, ranijem otkrivanju bolesti i napretku onkoloških terapija. To jasno pokazuje da kombinacija javnozdravstvenih mjera i znanstvenog napretka daje rezultate. Smanjenje pušenja, koje je započelo još krajem prošlog stoljeća, danas se konkretno vidi u statistikama preživljenja, osobito kod raka pluća.

No, nisu sve vijesti dobre

Unatoč napretku, izvješće upozorava na zabrinjavajuće trendove. Stope raka debelog crijeva rastu među mlađima od 50 godina, a incidencija raka dojke također pokazuje blagi porast.

Pretilost se ističe kao važan čimbenik rizika koji prati te trendove. SAD se, kao i mnoge druge razvijene zemlje, suočava s epidemijom metaboličkih poremećaja. Rak sve više prati obrasce suvremenog načina života – sjedilački stil, kalorijski višak, ultraprocesiranu prehranu.

Također, istaknute su velike nejednakosti u ishodima liječenja među različitim etničkim skupinama, kao i zabrinutost zbog smanjenja financiranja istraživanja. To podsjeća da napredak u onkologiji nije samo medicinsko, nego i društveno pitanje.

Gdje je Hrvatska u toj priči?

Hrvatska nema jedinstveni nacionalni sustav izvješćivanja usporediv s američkim godišnjim analizama, ali prema dostupnim podacima Eurostata i nacionalnih registara, stopa smrtnosti od raka u Hrvatskoj i dalje je viša od prosjeka Europske unije.

Istodobno, terapijske mogućnosti u hrvatskim kliničkim centrima danas su znatno naprednije nego prije deset ili dvadeset godina. Imunoterapija i ciljane terapije dostupne su u značajnoj mjeri i našim pacijentima, osobito u većim bolnicama i kroz klinička ispitivanja. Razlika se najčešće ne nalazi u samoj terapiji, nego u brzini dijagnostike, dostupnosti probira i organizaciji sustava.

U Hrvatskoj i dalje bilježimo relativno visoke stope pušenja, a odaziv na preventivne programe – osobito na probir raka debelog crijeva – nije zadovoljavajući. Upravo su rana dijagnoza i sustavni probir bili jedan od ključnih razloga američkog napretka.

Što iz ovoga možemo naučiti?

Američki podaci pokazuju da je napredak moguć, ali da dolazi polako, kroz desetljeća ulaganja. On nije rezultat jedne “revolucionarne terapije”, nego kombinacije prevencije, ranog otkrivanja i preciznijeg liječenja.

Poruka je jasna: smanjenje pušenja, kontrola tjelesne težine, tjelesna aktivnost i sudjelovanje u preventivnim pregledima imaju jednaku važnost kao i najsuvremenija imunoterapija.

Istodobno, razvoj personalizirane medicine i imunoterapije pokazuje da se onkologija ubrzano mijenja. Rak više nije isključivo akutna i brzo fatalna bolest – sve češće postaje dugotrajno stanje s kojim se može živjeti.

Oprez s optimizmom

Unatoč ohrabrujućim podacima, u SAD-u se ove godine i dalje očekuje više od 626.000 smrti od raka te više od dva milijuna novih dijagnoza. Dakle, rak ostaje jedan od vodećih uzroka smrti.

Napredak je stvaran, ali nije konačan. Ulaganja u istraživanje, dostupnost terapija i smanjenje društvenih nejednakosti presudni su za nastavak tog trenda.

Za Hrvatsku je možda najvažnija pouka da se najveći pomaci postižu sustavno i dugoročno. Prevencija i probir nisu manje važni od najnovijih lijekova. U nekim slučajevima, upravo su oni najmoćnije oružje protiv raka.

Članak je objavljen na portalu She.hr, možete ga pogledati na linku.