Rak je naziv za skupinu povezanih bolesti, a svima im je zajedničko da se dio stanica u tijelu počne nekontrolirano dijeliti bez prestanka te širiti u okolno tkivo. Rak se može pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. U normalnim okolonostima, stanice rastu i dijele se da bi stvorile nove stanice kada je to tijelu potrebno, a kada stanice ostare ili se oštete umiru te nove stanice preuzimaju njihovo mjesto. Kod pojave raka, međutim, ovaj uređeni proces je narušen. Stare i oštećene stanice preživljavaju iako bi trebale odumrijeti, a nove stanice nastaju iako nisu potrebne. Zbog nekontrolirane diobe dolazi do nakupljanja stanica što se očituje kao nastanak tumora. Mnogi tumori stvaraju takve solidne nakupine (masu tkiva), dok to kod malignih tumora krvi poput leukemije to nije slučaj. Rak je maligni tumor, što znači da se stanice raka mogu širiti u ili vršiti invaziju okolnog tkiva. Također, rastom tumorske mase neke stanice mogu se "otkinuti" i otputovati u udaljene dijelove tijela putem krvi ili limfnog sustava te formirati nove tumorske mase (metastaze) daleko od mjesta primarnog tumora. Za razliku od malignih tumora, benigni tumori se ne šire u niti invadiraju okolno tkivo. Ponekad mogu biti vrlo veliki, no ako se uklone većinom ne nastaju ponovno, što kod malignih tumora nije rijetkost. Ipak, nisu svi benigni tumori bezazleni; benigni tumori mozga mogu biti životno ugrožavajući zbog mehaničkog pritiska na okolno tkivo.
Slika 1. Prikaz stanica raka dojke. Takve se stanice nekontrolirano dijele te počinju vršiti invaziju okolnog tkiva.
Stanice raka razlikuju se od normalnih stanica na više načina, što im i omogućuje da rastu bez kontrole i invadiraju okolno tkivo. Jedna od važnih razlika je ta da su normalne stanice visoko specijalizirane i sazrijevaju u stanice sa točno određenim funkcijama, dok kod stanica raka to nije tako. Upravo zbog tog nesazrijevanja stanice raka nastavljaju se dijeliti bez prestanka. Također, stanice raka sposobne su ignorirati signale koji stanici govore da prestane s diobom ili da se započne proces programirane stanične smrti (apoptoze), kojim se tijelo rješava nepotrebnih stanica ili onih koje su toliko oštećene da se ne mogu popraviti. Osim što su same promijenjene, stanice raka mogu utjecati i na okolne zdrave stanice i krvne žile (tzv. mikrookoliš) te ih "prilagoditi" u svoju korist. Jedan od takvih primjera je poticanje stvaranja novih krvnih žila koje omogućuju opskrbu tumora kisikom i nutrijentima koji su mu potrebni za rast. Naime, tumorsko tkivo troši velike količine hranjivih tvari te im je potreba stalna doprema istih, u suprotnom dolazi do nekroze/raspadanja tumora. Ove krvne žile također služe za odvod otpadnih produkata tumora. S obzirom na navedeno, tijekom vremena razvijen je i cijeli niz ciljanih lijekova koji sprečavaju nastanak novih krvnih žila i na taj način indirektno djeluju protutumorski. Iako imunološki sustav redovito uklanja oštećene i abnormalne stanice u tijelu, stanice raka vrlo su uspješne u izbjegavanju imunološkog odgovora. To postižu raznolikim mehanizmima, kojim se stanice raka skrivaju od prepoznavanja a ujedno dovode do supresije djelovanja imunološkog sustava.
Dodatne zanimljivosti
Često mislimo da je rak bolest novog doba koja je "našim starima" bila nepoznato, no zapravo nije tako. Najstariji pisani zapis o raku kao bolesti datira još iz 1600. godine prije nove ere. Radi se o egiptaskom papirusu koji opisuje slučajeve raka dojke.
Nastavite čitati: Kako i zašto nastaje rak?
Potrebno Vam je više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas.