• davorkust

Jednostavna pretraga koja spašava život - sve o skriningu raka debelog crijeva

Autor: dr.sc. Davor Kust, dr.med.



Ponekad jednostave stvari koje učinimo u vlastitom životu i za vlastito zdravlje mogu imati dugosežne pozitivne učinke. Jedna od takvih je uključenje u program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Vrlo jednostavna pretraga stolice na okultno krvarenje je zaista pretraga koja Vam može spasiti život.


Što je skrining? Radi se o uvođenju jednostavnih dijagnostičkih testova u onim populacijama gdje je neka bolest široko prisutna. Nažalost, navedeno se može reći za rak debelog crijeva, koji je skupno gledano oba spola najčešći maligni tumor u Hrvatskoj. Isto je tako činjenica da su šanse izlječenja to bolje što je bolest otkrivena u ranijem stadiju. Smisao skriniga odnosno ranog otkrivanja bolesti upravo je ta - ne spriječiti bolest, već je otkriti što ranije kako bi se što većem broju bolesnika omogućilo izlječenje.


Kao što smo ranije pisali u sekciji o raku debelog crijeva gdje možete pročitati i sve druge informacije o ovoj bolesti, u Hrvatskoj je 2008. pokrenut Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, s ciljem otkrivanja ove bolesti u što ranijem stadiju i posljedično nižom smrtnošću. Prema navedenom programu, sve osobe u dobi od 50 do 74 godine svake se dvije godine upućuju na test fekalnog okultnog krvarenja. Važno je pojasniti kako se skrining provodi u osoba koje nemaju nikakvih simptoma. U slučaju da osoba ima simptome koji se mogu povezati s bolešću, dijagnostička obrada ide u drugom smjeru kako bi se otkrio uzork problema. Nažalost, generalno je, usprkos svim dobrobitima, dosadašnji odaziv na skrining u Hrvatskoj bio vrlo nizak.


Kada bi trebao/la započeta sa skriningom?


Oko 90% slučajeva raka debelog crijeva pojavljuje se u osoba starijih od 50 godina, te je to preporučena dob kada bi prosječna osoba trebala započeti sa skriningom. Međutim, u osoba s genetskom predispozicijom ili drugim razlozima koji povećavaju rizik nastanka bolesti, skrining se može započeti i ranije. Primjer za to su osobe koje imaju bliskog člana obitelji koji je oboloio od raka deblog crijeva, osobe koje boluju od upalnih bolesti crijeva (Chronova bolest ili ulcerozni kolitis), te osobe s genetskim sindromima poput obiteljske adenomatozne polipoze (FAP) ili Lynch sindroma. Također, test se može provoditi i iza 75. godine života, no potreban je individualni pristup. Kontaktiraje svog onkologa za više informacija.


Koji se testovi rade?


Postoji više vrsta testova koji se u svijetu koriste, no najčešće je u upotrebi upravo test na okultno krvarenje kao što je u Hrvatskoj. Prilikom ovog testa, bolesnik na kućnu adresu dobiva test te uz pomoć štapića ili četkice uzima mali uzorak vlastite stolice i potom šalje test natrag na analizu. U laboratoriju se navedeni uzorak testira na prisustvo krvi koja ne može biti primijećena golim okom (zato naziv "okultno" krvarenje). Naime, prisustvo krvi u stolici može biti jedan od najranijih znakova raka debelog crijeva. Na slici je prikazan pozitivan nalaz testa.



Naravno, sam test ne može sa 100% sigurnošću potvrditi postojanje bolesti, te osobe sa pozitivnim testom okultnog krvarenja zahtijevaju daljnju obradu kako bi se potvrdila ili isključila bolest. Nemaju svi bolesnici s pozitivnim testom zaista i rak debelog crijeva. U daljnjoj dijagnostici najčešće se koristi endoskopski pregled crijeva (kolonoskopija). Pri kolonoskopiji doktor kroz anus umeće dugu i tanku


elastičnu cijev, koja na vršku ima svjetlo i kameru. Putem ekrana doktor pregledava unutrašnjost crijeva, a u slučaju potrebe može u istome aktu ukloniti polipe i manje tumore. U slučaju da je pronađen veći tumor kojeg nije moguće u cijelosti ukloniti tijekom kolonoskopije, uzet će se mali uzorak tkiva za analizu i potvrdu bolesti, kako bi se kasnije moglo provesti adekvatno liječenje.


Za kraj, ponovimo još jednom, test fekalnog okultnog krvarenja jednostavna je pretraga koju bolesnik obavlja sam kod kuće, a može spasiti život. Zašto je ne učiniti?



590 views
  • YouTube

©2020 Onkologija.net. Sva prava pridržana.