RAK DEBELOG CRIJEVA (KOLOREKTALNI KARCINOM)

Uvod i učestalost

Debelo crijevo zadnji je u nizu organa probavnog sustava, čija je osobna svrha prerada hrane koju jedemo. Dijeli se na kolon i rektum (završni dio debelog crijeva koji se nastavalja na anus), što je bitno i s onkološke strane s obzirom da u liječenju kolona i rektuma postoje određene razlike. Prema podacima Hrvatskog registra za rak, 2017. godine kolorektalni karcinom (KRK) bio je na 3. mjestu po učestalosti malignih tumora kod muškaraca s 16%, te na 2. mjestu u žena s 14%. Kada se zbirno uzmu oba spola, KRK je najčešći maligni tumor u Hrvatskoj. Muškarci u prosjeku obolijevaju u nešto ranijoj dobi od žena. U razvijenim zemljama sveukupni rizik razvoja ove bolesti tijekom života je oko 4-5%, a rizik raste s dobi.

Rizični čimbenici

Rizični čimbenici za KRK su pozitivna obiteljska anamneza (KRK u obitelji), pozitivna osobna anamneza (KRK, rak jajnika ili prisutnost visokorizičnih polipa u crijevu ranije u životu), nasljedni sindromi (obiteljska adenomatozna polipoza (FAP), Lnychov sindrom), upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis ili Chronova bolest), debljina, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, starija dob. Općenito o rizičnim čimbenicima za razvoj raka možete pročitati u zasebnom članku.

Znakovi i simptomi

Simptomi KRK uglavnom su nespecifični. Najčešće se pojavljuju promjena crijevnih navika, krv u stolici, proljev ili konstipacija (zatvor), uži promjer stolice, napuhnutost, gubitak na težini, povraćanje. Konstipacija je češće vezana uz tumore s lijeve strane, a krvarenje uz tumore s desne strane tijela.

Postavljanje dijagnoze

Osnova je detaljan pregled bolesnika i uzimanje temeljite povijesti bolesti. Digitorektalnim pregledom analizira se rektum prstom radi eventualnih tvorbi ili drugih neobičnih nalaza u tome dijelu crijeva. Testom fekalnog okultnog krvarenja pregledava se stolica pod mikroskopom kako bi se uočili mogući tragovi krvi nevidljivi ljudskom oku. Kolonoskopija je osnovna pretraga, uključuje umetanje duge, tanke, savitljive cijevi kroz rektum (Slika 1). Kolonoskop na vrhu ima kameru te liječnik može analizirati cijelo debelo crijevo, te ukoliko naiđe na sumnjivu tvorbu može u istom aktu uzeti uzorak za kasniju analizu (biopsija). Analizu radi patolog pod mikroskopom, i to je nužna metoda za postavljanje definitivne dijagnoze. Od tumorskih markera koriste se CEA i ponekad CA19-9. Po potrebi se mogu učiniti i druge pretrage. Nakon postavljanja dijagnoze, svakako treba učiniti CT toraksa, abdomena i zdjelice (kod tm rektuma umjesto CT-a zdjelice radi se MR) radi procjene proširenosti bolesti. Općenito o dijagnostici raka možete pročitati u zasebnom članku.

Od 2008. u Hrvatskoj je pokrenut Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, kojim se osobe u dobi od 50 do 74 godine svake dvije godine upućuju na test fekalnog okultnog krvarenja, radi otkrivanja KRK u što ranijem stadiju. Bolesnici s pozitivnim nalazom upućuju se dalje na kolonoskopiju. Više o skriningu pročitajte u Zanimljivostima uz desni rub stranice. 

Liječenje

Liječenje KRK ovisi o stadiju bolesti. Raniji stadiji uspješno se liječe kirurški, a ovisno o postoperativnom nalazu u nekih je bolesnika iza operacije dodatno potrebno primijeniti kemoterapiju. U bolesnika s rakom rektuma, ukoliko je iza operacije potrebna kemoterapija, ona se treba kombinirati za radioterapijom. Kod metastatske bolesti, kada je bolest proširena izvan crijeva, u pravilu se ne primjenjuje operativno liječenje tumora crijeva (osim ako je došlo do zastoja u prolazu stolice), već se primjenjuje sustavno liječenje. Najčešće se koristi kombinacija kemoterapije i ciljane terapije, no izbor konkretnog protokola najviše ovisi o općem stanju bolesnika. Treba naglasiti kako u većine bolesnika s metastatskim KRK ne možemo očekivati izlječenje, već je cilj produljenje preživljenja uz očuvanje (ili poboljšanje) kvalitete života. Terapija se primjenjuje sve dok ima učinka, a nakon napredovanja bolesti može se, ukoliko to opće stanje bolesnika dopušta, započeti liječenje nekim drugim protokolom. U tijeku liječenja nužne su redovite kontrole slikovnim pretragama, radi procjene učinka terapije.

Neki od protokola i lijekova koji se najviše koriste u liječenju KRK u Hrvatskoj su: FOLFIRI (irinotekan + 5-fluorouracil), FOLFOX (oksaliplatina + 5-fluorouracil), CAPEOX (oksaliplatina + kapecitabin), trifluridin + tipiracil, regorafenib, bevacizumab i aflibercept (inhibitori vaskularnog endotelnog faktora rasta), cetuksimab i panitumumab (inhibitori receptora za epidermalni faktor rasta), no mogu se prema uputi liječnika koristiti i neki drugi. U određenog dijela bolesnika može se primijeniti i imunoterapija.

Nastavite čitati: Rak dojke.

Potrebno Vam je više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas.

Slika 1. Kolonoskopija. Liječnik u crijevo uvodi savitljivu ciljev (kolonoskop) te pomoću kamere na njenom vršku promatra unutarnu stijenku crijeva kako bi pronašao eventualne tumotske tvorbe.

  • YouTube

©2020 Onkologija.net. Sva prava pridržana.