Jedno od najvažnijih pitanja na koje bolesnik s rakom želi odgovor jest koliko je bolest ozbiljna i kolike su šanse preživljenja, a upravo o tome govori prognoza bolesti. Na prognozu mogu utjecati brojni čimbenici, među ostalima tip raka i gdje se nalazi, stadij bolesti (o stadiju bolesti može više pročitati u zasebnom članku), gradus tumora (označava u kojoj se mjeri tumorske stanice razlikuju od normalnih, što ukazuje na stupanj agresivnost bolesti), određene osobitosti samih tumorskih stanica, doba bolesnika, njegovo opće stanje i ostale ranije i trenutno aktivne bolesti, te odgovor na primjenjenu terapiju. Mnogi bolesnici žele znati svoju prognozu, jer se lakše nose s bolešću kada imaju više informacija. Drugi se pak bolesnici boje statističkih podataka o preživljenju ili smatraju da su oni pregeneralni. Na bolesniku je odluka koliko detaljne informacije o svojoj bolesti želi imati.
Liječnici procjenjuju prognozu na temelju statističkih podataka dobivenih tijekom dugog niza godina na većem broju bolesnika koji imaju isti tip onkološke bolesti, pri čemu se može analizirati više parametara koji su vezani uz prognozu. Specifično preživljenje od raka označava udio bolesnika (%) sa specifičnim tipom i stadijem raka koji nisu umrli od raka tijekom određenog perioda nakon dijagnoze (najčešće se govori o petogodišnjem preživljenju). Temelji se na podacima o uzrocima smrti. Ukupno preživljenje (OS) jedan je od najviše korištenih parametara, a označava udio (%) bolesnika sa specifičnim tipom i stadijem raka koji nisu umrli (neovisno o uzroku) tijekom određenog perioda iza dijagnoze. Preživljenje bez bolesti (DFS) označava udio bolesnika (%) koji nemaju znakova bolesti nakon završetka određene vrste onkološkog liječenja. Preživljenje bez progresije bolesti (PFS) pak označava udio bolesnika (%) kojima bolest nakon primjene određene terapije ne napreduje. Važno je zapamtiti da s obzirom da su statistički podaci izvedeni iz velikih populacija bolesnika, ne mogu precizno utvrditi prognozu u individualnog bolesnika; radi se samo o okvirnoj procjeni jer je svaki bolesnik poseban. O prognozi bolesnici mogu popričati sa svojim liječnikom, a dostupni su i on-line podaci. Prognostičke podatke baze američkih onkoloških bolesnika možete naći na sljedećem linku.
Slika 1. Razgovor s liječnikom o prognozi bolesti može biti izrazito stresan za neke bolesnike. Svaki bolesnik ima pravo odlučiti koliko detaljnu informaciju o svojoj bolesti želi dobiti.
Može li se rak (iz)liječiti? Iako je i danas smrtnost od raka relativno visoka, zadnjih godina bilježi se značajan napredak u liječenju malignih bolesti. Time se sve većem broju bolesnika omogućuje i izlječenje, no treba imati u vidu da uspješnost liječenja ovisi o mnogim faktorima, u prvom redu o uznapredovalosti bolesti pri dijagnozi. Upravo se iz toga razloga uvode i nacionalni programi ranog otkrivanja raka, kako bi se bolesti dijagnosticirala u ranoj fazi. I u fazi metastatske bolesti mnogim se bolesnicima liječenjem može produljiti trajanje života, no generalno je tada ipak glavni cilj zaustaviti rast tumora i olakšati simptome, odnosno očuvati ili poboljšati kvalitetu života. Danas je na raspologanju više metoda liječenja, a to su kemoterapija, operacija, radioterapija, imunoterapija, ciljana terapija, hormonska terapija, te uključivanje u kliničke studije. Navedene metode mogu se primjenjivati pojedinačno ili u kombinaciji, a prema odluci nadležnog liječnika. Neke od novih metoda liječenja, osobito imunoterapija, svojim rezultatima daju nadu u izlječenje i dijelu bolesnika s metastatskom bolešću.
Također, u uspješnosti liječenja raka vrlo je važna i komponenta vremena. Prema zapadnoeuropskim preporukama, nikako ne biste smjeli čekati dulje od 2 tjedna od trenutka kada Vaš liječnik obiteljske medicine na temelju simptoma posumnja da imate rak do obrade i prvog pregleda onkologa. Kada se rak zaista i potvrdi, ne bi smjelo proći dulje od 31 dan od odluke o liječenju do dana stvarnog početka terapije. Produljenje ovih rokova negativno utječe na uspjeh liječenja i prognozu bolesti. Nemojte gubiti vrijeme jer ono život znači! Naš tim nadilazi čak i ove visoke standarde- prve preglede organiziramo kod većine bolesnika unutar 48h od javljanja, a terapija započinje unutar 7 dana od završetka obrade.
Dodatne zanimljivosti
Iako danas od raka umire velik broj ljudi te je 2. po redu uzrok smrti u svijetu, nije sve tako crno u liječenju raka. Može se reći da su se rezultati liječenja tijekom godina značajno poboljšali. Primjerice, u razdoblju od 1975. do 1977., petogodišnje preživljenje od raka iznosilo je 49%, dok se je ta brojka za razdoblje između 2004. i 2010. popela na 68%! Nije idealno, ali napredak je vidljiv. Može se stoga zaključiti kako je porast osoba umrlih od raka posljedica porasta broja oboljelih, natoč napretku u liječenju.
Kada gledamo Hrvatsku, podaci Eurostata iz 2016. godine po državama su zabrinjavajući - u cijeloj Europi Hrvatska je na 2. mjestu po standardiziranoj stopi smrtnosti od raka. Od Hrvatske je lošija samo Mađarska! Podaci jasno daju zaključiti da je potreban precizniji i usmjereniji pristup liječenju ove teške bolesti.
Nastavite čitati: Kirurško liječenje raka.
Potrebno Vam je više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas.