OSNOVE DIJAGNOSTIKE RAKA

Koje pretrage bih trebao/la obaviti?

Dodatne zanimljivosti

Mnogi bolesnici pitaju kako je moguće da su oboljeli, a povremene kontrole krvne slike bile su uvijek bez značajnijih odstupanja? Nažalost, u samoj krvnoj slici najčešće ne možemo naći znakove maligne bolesti, s izuzetkom hematoloških oboljenja poput leukemije. U određenog broja bolesnika s rakom može se primijetiti anemija, primjerice u bolesnika s rakom debelog crijeva jer ti tumori mogu dovesti do kontinuiranog sitnog krvarenja i time gubitka krvi koji tijekom vemena može dovesti do anemije. Ipak, većina bolesnika u krvnoj slici nema odstupanja koja bi mogla biti znak razvoja raka, te se samo kontrolom krvne slike teško može postaviti sumnja na bolest.
Imate simptome koji ne prolaze dulje vrijeme? Nemojte zapostaviti zdravlje. Obratite se našem timu radi pregleda!

Ako je kod vas na temelju simptoma ili rezultata testa ranog otkrivanja raka postavljena sumnja na prisutnost maligne bolesti, od strane liječnika bit ćete upućeni na daljnju obradu. Obrada se sastoji od pregleda koji uključuje anamnezu o osobnoj i obiteljskoj povijesti bolesti, laboratorijskih testova i slikovnih pretraga, a po potrebi i drugih dijagnostičkih testova. U većini će slučajeva za definitivnu potvrdu dijagnoze biti potrebna biopsija.

Laboratorijski nalazi. Previsoke ili preniske vrijednosti određenih supstanci u krvi, urinu ili drugim tekućinama mogu pomoći u postavljanju dijagnoze. Ipak abnormalni laboratorijski nalazi nisu siguran znak raka (i obratno, uredni krvni nalazi ne isljučuju prisustvo raka). Kod nekih tumora važna je analiza tumorskih markera, o kojima možete pročitati u zasebnom članku.

Slikovne pretrage. Tu spadaju tehnike kojima nastaju slike koje mogu liječniku pomoći otkriti je li tumor prisutan. Postoji više vrsta slikovnih pretraga koje se koriste u onkologiji. Kompjuterizirana tomografija (CT) koristi x-zrake za snimanje serija slika određenog dijela tijela iz više kutova. Često se prije snimanja primjenjuje oralni ili intravenski kontrast koji povećavaju preciznost snimki. Tijekom snimanja, bolesnik mirno leži na stolu koji klizi kroz tunel skenera. Magnetska rezonanca (MRI) koristi snažne magnetske i radiovalove za proizvodnju slika slojeva određenog dijela tijela. Tijekom snimanja, bolesnik leži na stolu koji ulazi u dugačku komoru. MRI uređaj stvara glasne lupajuće zvukove i ritmične udarce. Kao i za CT, ponekad se može primijeniti kontrastno sredstvo za bolji prikaz tumora. Prednost MRI tehnike pred CT-om jest da nema zračenja pacijenta ni osoblja.

Nuklearnomedicinske tehnike. ove tehnike snimanja koriste radioaktivni materijal, te se stoga zovu i radionuklidnim tehnikama. prije snimanja, bolesnik dobiva injekciju male količine radioaktivne supstance (tracer), koji putuje krvotokom te se nakuplja u određenim organima ili tkivima. Tijekom snimanja, bolesnik leži na stolu dok skener detektira radiaktivnost u tijelu. Radioaktivni materijal tijekom vremena izgubi aktivnost ili se izlučuje urinom ili stolicom te ne predstavlja opasnost za bolesnika.

Scintigrafija kosti. Jedna je od najčešće korištenih nuklearnomedicinskih pretraga u onkologiji. Koristi se radioaktivna supstanca koja se specifično nakuplja u kostima, te može otkriti abnormalna područja na kostima. Koristi se u dijagnostici tumora kostiju ili (češće) metastaza nekog tumora na kosti.

 

Pozitronska emisijska tomografija (PET) i PET/CT. Nuklearnomedicinska je pretraga koja koristi radiaktivno obilježenu glukozu za otkrivanje raka. Pretraga iskorištava svojstvo malignih tumora da uzimaju iz krvi više glukoze (šećera) nego zdrave stanice. Pretraga se izvodi slično kao i druge nuklearnomedicinske tehnike snimanja, a često se kombinira s CT-om te se tada hibridna pretraga zove PET/CT.

Ultrazvuk. Ultrazvuk koristi visokoenergetske zvučne valove koje ljudsko uho ne može čuti. Zvučni valovi se odbijaju od tkiva na koje nailaze, te se pomoću računala koje bilježi odbijene valove kreira slikovni prikaz tkiva.

RTG. X-zrake koriste nisku dozu zračenja za stvaranje slikovnog prikaza određenog dijela tijela. Za razliku od CT-a koji snima velik broj presjeka i time omogućuje veliku preciznost stvorenih snimki, RTG-om se uglavnom bolesnik slika u jednoj ili dvije ravnine te dobivamo dvodimenzionalni prikaz određene regije.

 

Biopsija. U većini slučajeva, za potvrdu dijagnoze raka potrebno je učiniti biopsiju. Liječnik uzima komadić tumorskog tkiva, a potom patolog pod mikroskopom na temelju izgleda stanica te drugih testova potvrđuje ili isključuje dijagnozu raka. Patologija igra veliku ulogu ne samo u dijagnostici već i u liječenju, jer ovisno o određenim molekularnim karakteristikama tumora bolesnik može biti kandidat za razne vrste liječenja. Biopsija se može učiniti na više načina. Pomoću igle doktor uzima uzorak tkiva ili tekućinu (primjerice aspiracija koštane srži, punkcija likvora, neke biopsije dojke, prostate i jetre). Drugi oblik je endoskopija, gdje se pomoću endoskopa (dugačka, tanka cijev s kamerom) pretražuju mjesta unutar tijela (npr. kod kolonoskopije se endoskop umeće u anus i pretražuje se crijevo; kod bronhoskopije se endoskop umeće kroz usta ili nos i pretražuju se pluća; kod gastroskopije se endoskop umeće kroz usta te se pretražuju jednjak i želudac). Ukoliko liječnik primijeti sumnjivo tkivo, endoskopija omogućuje da se ono u istome aktu ukloni ili da se uzme uzorak za patološku analizu. Treći način dobivanja uzorka tkiva jest kirurškim zahvatom. Moguće je učiniti ekscizijsku biopsiju, pri kojoj kirurg uklanja sumnjivu tvorbu u cijelosti, ili incizijsku biopsiju gdje se uklanja samo dio tvorbe.
 

Nakon postavljanja dijagnoze. Nakon potvrde dijagnoze raka, često su potrebni dodatni testove i pretrage kako bi se definirao stadij bolesti i donijela odluka o liječenju. Tumorsko tkivo također može biti upućeno na genetsko testiranje radi dobivanja više informacija o mogućnostima primjene određenih skupina lijekova.

Nastavite čitati: Što su tumorski markeri?

Potrebno Vam je više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas.

800px-UPMCEast_CTscan.jpg

Slika 1. Prikaz suvremenog CT uređaja. CT je jedna od najviše korištenih slikovnih pretraga u današnjoj onkologiji, a može se koristiti u postavljanju dijagnoze, praćenju učinka liječenja i praćenju bolesnika nakon provedene terapije.

  • YouTube

©2020 Onkologija.net. Sva prava pridržana.