NUSPOJAVE KEMOTERAPIJE

Mogu li raditi tijekom liječenja kemoterapijom?

Loša strana kemoterapije jest da se radi o neselektivnom liječenju, te osim stanica raka može doći do oštećenja i drugih stanica u tijelu koje se dijele brzo, poput stanica kože, crijeva i krvnih stanica, radi čega često dolazi i do učestalih nuspojava kod primjene ovakvog liječenja. Ovdje navodimo neke od češćih nuspojava, te savjete kako ih ublažiti i s njima se nositi. Nuspojave su većinom privremene i prestaju nakon završetka liječenja, a njihova pojava i intenzitet vrlo su individualni. Prije primjene kemoterapije, važno je odvagnuti rizike i koristi za svakog pojedinog bolesnika. Pritom treba naglasiti kako je negativan prizvuk koji je kemoterapija stekla tijekom vremena, gdje se do današnjih dana primjerice u filmovima prikazuje većinom kao terapija za bolesnike na samom kraju života te kao terapija koja uzrokuje značajnu štetu, danas zastario. Naime, pristup liječenju se tijekom godina značajno promijenio te se primjenom suportivne terapije uz samu kemoterapiju omogućuje da većina bolesnika liječenje podnosi zadovoljavajuće.

Mogu li raditi tijekom liječenja kemoterapijom? Postoje bolesnici koji se lakše nose sa svojom bolešću ukoliko nastave biti poslovno aktivni, tj. ako nastave redovito raditi. Mogućnost rada tijekom kemoterapije ovisi o tipu kemoterapije koja se primjenjuje, općem stanju bolesnika prije početka liječenja, te nuspojavama liječenja. U pravilu, značajan dio bolesnika kemoterapiju podnosi relativno dobro i može obavljati fizički ne previše zahtjevne poslove. Dobra je strategija odlučiti o eventualnom nastavku rada nakon prvih nekoliko ciklusa liječenja, kada bolesnik sam može procijeniti u kojoj mjeri kemoterapija utječe na njegovu mogućnost rada. Tijekom liječenja kemoterapijom, bolesnik treba česte kontrole svog liječnika onkologa. Nakon unaprijed određnog broja ciklusa terapije, bolesnik će biti upućen na kontrolnu obradu, koja najčešće uključuje slikovne pretrage i tumorske markere (o dijagnostici možete pročitati u zasebnom članku), no po potrebi i druge pretrage. Isključivo na temelju pretraga može se reći kakvi su rezultati liječenja. Nuspojave liječenja ili uobičajeni krvni nalazi ne mogu dati nikakvu informaciju o navedenom.

Najčešće nuspojave - za više infromacija kliknite na strelicu:

 

 

 

 

 

 

Nastavite čitati: Što su pametni lijekovi (ciljana terapija)?

Potrebno Vam je više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas.

Mučnina i povraćanje


Mučnina je loš osjećaj u trbuhu koji može ali ne mora dovesti do povraćanja. Više je vrsta mučnine, a osnovne su anticipatorna (prije samog početka terapije, izazvana psihološki), akutna (razvija se brzo nakon davanja ili već u tijeku terapije) i odgođena. Važno je kontrolirati mučninu i povrćanje kako bi se spriječio poremećaj nutritivnog statusa i dehidracija. Danas se prije svake kemoterapije rutinski primjenjuju antiemetici (lijekovi protiv mučnine), kojih ima više vrsta. Treba zapamtiti kako svi citostatici ne uzrokuju mučninu u istoj mjeri, te se prema tome prilagođava i vrsta (jačina) antiemetika. Bolesnici mogu dodatno u slučaju potrebe antiemetike uzimati i kod kuće, a prepisat će vam ih vaš onkolog ili liječnik obiteljske medicine.. Također je važno uzimati mnogo tekućine (vode i/ili ostalih pića) čime se prevenira dehidracija, te prilagoditi prehranu. Bolesnici već i sami osjete koja im hrana ne odgovara te potiče mučninu, najčešće je to vrlo masna, slatka ili začinjena hrana. Ukoliko vas miris hrane smeta zamolite druge da vam pripreme hranu, usmjerite se na hladnija jela koja nemaju toliko izražen miris ili pričekajte da se hrana ohladi prije konzumacije. Što se tiče hrane i primjene terapije, najčešće bolesnicima odgovara da jedu prije aplikacije kemoterapije, kako ne bi imali osjećaj slabosti. Iza terapije, preporuča se ne jesti i piti barem 1 sat. Kod anticipatorne mučnine važna je psihološka potpora.




Proljev


Označava učestale mekane ili vodenaste stolice, a težina proljeva se određuje prema broju stolica u danu. Ukoliko potraje dulje vrijeme, tijelo gubi potrebnu vodu i nutrijente te može doći do dehidracije ili poremećaja nutritivnog statusa, što u teži slučajevima može biti i životno ugrožavajuće. Kemoterapija može dovesti do proljeva, ili može pogoršati postojeći proljev u bolesnika. Kako si pomoći? Potrebno je piti dosta tekućine, generalne preporuke su 8 do 12 čaša dnevno. Kod teških oblika proljeva, bolesnik će morati primati intravenske infuzije kroz kraći period. Preporuča se jesti manje i lagane obroke (6 do 8 dnevno) umjesto velikih obroka, te uključiti hranu bogatu kalijem i natrijem koji se gube stolicom kod proljeva. Održavajte analnu regiju čistom i suhom. Nekim bolesnicima odgovara ispiranje toplom vodom. Svakako je bitno razgovarati sa svojim liječnikom koji može prepisati lijekove protiv proljeva, a koji su vrlo učinkoviti u mnogih bolesnika.




Umor i opća slabost


Umor je česta nuspojava mnogih vrsta onkološkog liječenja, uključujući kemoterapiju, imunoterapiju, radioterapiju, transplantaciju koštane srži i operaciju. Stanja poput anemije, boli, nekih lijekova i emocija mogu dodatno pogoršati umor, tako da treba tretirati navedena stanja ukoliko su prisutna. Kod umora povezanog s rakom, odmor ne pomaže u svih bolesnika, te je jedna od nuspojava s kojom se je najteže boriti. Bolesnicima se preporuča da sastave plan aktivnosti i odmora. Odaberite aktivnosti koje Vas opuštaju, poput slušanja glazbe, čitanja, meditacije ili druženja s prijateljima. Psihološka komponenta je vrlo važna te opuštanje može pomoći sačuvati energiju i smanjiti stres. Bolesnici također mogu vježbati. Tijekom liječenja preporučaju se aktivnosti umjerene zahtjevnosti - nije dobro preopterećivati se, no svakako nije preporučljivo niti previše boraviti u sjedećem i ležećem položaju. Među najboljim izborima aktivnosti je hodanje, za koje je za onkološke bolesnike dokazano kako više koraka tijekom dana poboljšava i prognozu. Kod planiranja odmora, bolesnici mogu tijekom dana kratko odspavati (do 1h). Previše spavanja može imati suprotan učinak - učiniti osobnu razdražljivom i otežati spavanje tijekom noći. Aktivnosti koje su Vam važne obavite u razdoblju dana kada imate najviše energije. Važna je i prehrana, u čemu Vam može pomoći iskusan nutricionist. Hrana bogata proteinima i kalorijama može pomoći u očuvanju snage. Potrebno je piti i dosta tekućine. S obzirom na prisutnu i psihološku komponentu u mnogih bolesnika, savjetovanje sa psihologom može pomoći u nošenju s teškim emocijama.




Infekcija i leukopenija/neutropenija


Što su bijele krvne stanice (leukociti) i zašto je važno pratiti njihov broj tijekom onkološkog liječenja? Infekcija nastaje kada se infektivni uzročnici poput bakterija, virusa, gljiva ili parazita umnože na određenom mjestu u organizmu i uzrokuju oštećenje tkiva. Neki oblici onkološkog liječenja poput kemoterapije mogu povisiti rizik infekcije, do čega dolazi zbog pada u krvnoj slici čiji su sastavni dio i leukociti. Krvne stanice spadaju u skupinu stanica koje se često obnavljaju te se stoga brzo dijele, a upravo je na takve stanice učinak kemoterapije najveći. Zbog pada broja leukocita bolesnici koji se liječe kemoterapijom pod povećanim su rizikom infekcija, jer je funkcija upravo tih stanica borba protiv infektivnih uzročnika. Stres, loša prehrana i nedovoljno sna mogu dodatno oslabiti imunološki sustav i povećati rizik infekcije. Osobito je opasno stanje febrilna neutropenija, koja označava vrlo niske vrijednosti neutrofila (specijalne vrste leukocita) uz prisutnost povišene tjelesne temperature. Takvi bolesnici su vrlo podložni infekcijama, a ujedno imaju oslabljen imunološki sustav koji se protiv iste teško može boriti te se radi o životno ugrožavajućoj situaciji i nužno je bolničko liječenje, često uz primjenu intravenskog antibiotika. Upravo zbog navedenog razloga, prije svake primjene onkološke terapije nužna je kontrola krvne slike kako bi se u slučaju nižih vrijednosti leukocita (i/ili neutrofila) terapija odgodila do njihova oporavka, te kako bi se u skladu s time smanjio rizik štetnih posljedica po bolesnika.




Gubitak apetita i pad tjelesne mase


Onkološka terapija može smanjiti apetit ili dovesti do promjene okusa i/ili mirisa. Problem se može dodatno pogoršati uslijed oštećenja usne sluznice, pojave mučnine i umora. Svakako upoznajte svog liječnika ukoliko ste primijetili pad apetita, nemojte čekati da postanete slabi zbog otežanog hranjenja. Tijekom liječenja važno je dobro jesti kako bi tijelo imalo snagu za zahtjevni proces liječenja. Važno je piti dosta tekućine kako bi se spriječila dehidracija (kod smanjenog uzimanja hrane ujedno unosimo i manje tekućine!). Izaberite zdravu i nutrijentima bogatu hranu. Jedite male obroke (5-6 dnevno), čak i kada niste gladni. Vaš liječnik može Vam također prepisati lijekove za pojačanje apetita te dodatke prehrani s visokim udjelom proteina i zdravih masnoća, kako bi se održao adekvatan kalorijski unos. Preporučaju se dodaci prehrani sa sadržajem eikozapentaenske kiseline (EPA), koja pomaže u smanjenju sistemne upale posredovane malignom bolešću. Važna je i tjelesna aktivnost, koja djeluje na pojačanje apetita.




Periferna neuropatija


Neki oblici onkološkog liječenja, primjerice kemoterapija oksaliplatinom, može u dijela bolesnika dovesti do oštećenja perifernih živaca, što se naziva perifernom neuropatijom. U pravilu dolazi do oštećenja živaca koji prenose osjet, što može dovesti do simptoma poput trnaca, utrnutosti te osjećaja poput bockanja iglom u prstima stopala i šaka. U nekih bolesnika mogu biti zahvaćeni i motorni živci, što se očituje slabošću mišića. Bolesnici mogu imati problema s ravnotežom, ili sa svakodnevnim aktivnostima poput kopčanja gumba ili otvaranja posuda. Mali dio bolesnika može razviti teži oblik kod kojeg je bolesnik zbog simptoma otežano pokretan. Bolesnicima se savjetuje držanje ruku i nogu na toplome, uz izbjegavanje dodira s hladnim predmetima. Ukoliko trebate nešto iz hladnjaka, stvaite rukavicu ili krpu preko ruke. Dio liječnika preporuča korištenje vitamina B, no za navedeno nema adekvatnih dokaza. U pravilu periferna neuropatija ovisi o primjenjenoj dozi lijeka, odnosno što dulje traje liječenje i što je doza veća to je veći rizik za njenu pojavu. Upravo zato, vrlo je važna redovita kontrola nadležnog liječenika tijekom liječenja, kako bi se stanje na vrijeme prepoznalo. Ukoliko su tegobe izražene, doza lijeka koji je uzrokovao problem može se smanjiti ili se čak terapija može trajno prekinuti. Redovitim praćenjem može se spriječiti da periferna neuropatija ostane trajno prisutna, te se kod pravovremene reakcije tegobe u velike većine bolesnika povuku tijekom vremena.





Video materijali

Kemoterapija, 1. dio

Što je kemoterapija?

Za koje se bolesti prepisuje?

Kada dolazi do gubitka kose i može li ona ponovno narasti?

Nakon koliko se vemena vidi ima li terapija učinka?

Smiju li se uzimati lijekovi protiv mučnine tijekom kemoterapije?

Što učiniti kod gubitka apetita?

Kako se boriti protiv slabosti i umora?

Smije li osoba vježbati tijekom liječenja kemoterapijom?

Kemoterapija, 2. dio

Trebam li i mogu li tražiti drugo mišljenje?
Koja je razlika između kemoterapije, imunoterapije i zračenja?
Postoje li u Hrvatskoj grupe podrške za oboljele?
Što su stadiji bolesti i kako utječu na odluku o liječenju?
Nakon što sam čuo/čula dijagnozu raka, više ništa nisam zapamtio/la. Što učiniti dalje?
Boli li rak, boli li kemoterapija?
Što znači remisija?

Slika 1. Mučnina i povraćanje među najčešćim su nuspojavama kemoterapije, no danas se uz suportivno liječenje mogu u većine bolesnika svesti na prihvatljivu razinu. Važno ih je kontrolirati kako bi se spriječili poremećaj nutritivnog statusa i dehidracija.

  • YouTube

©2020 Onkologija.net. Sva prava pridržana.