Kirurško liječenje raka uključuje uklanjanje tumorske mase operacijom. Jedini je tip liječenja malignih bolesti kojeg ne provode onkolozi, već u prvom redu kirurzi. Mnogi bolesnici s rakom liječe se kirurški. Generalno, operacija se najčešće primjenjuje za bolesnike s lokaliziranom bolešću (solidni tumori koji se nalaze na jednom mjestu), dok se rijetko koristi za proširenu bolest. Ipak, operacija nije nužno najbolji izbor za bolesnike s lokaliziranom bolešću, te se je uvijek dobro posavjetovati s onkologom. Također, u slučaju operacije, često je iza nje potrebno dodatno onkološko liječenje. Radi prevencije bolova tijekom zahvata, koristi se anestezija, koja može biti lokalna (uzrokuje gubitak osjeta u malom dijelu tijela koji se operira), regionalna (gubitak osjeta u jednoj regiji, primjerica desna ruka) i opća (bolesnik se uspavljuje i nije svjestan tijekom operacije, koristi se kod potrebe za velikim zahvatima).
Osim tradicionalne kirurgije, postoje i novije metode koje ne uključuju rezanje tkiva skalpelom. Krioterapija koristi smrzavanje tkiva tekućim dušikom ili argonom, a može se koristiti kod ranih stadija tumora kože, retinoblastoma i prekanceroznih lezija vrata maternice. Laseri označavaju upotrebu svjetlosnih zraka visoke energije koji mogu rezati tkivo, te ujedno omogućuju veliku preciznost i mogu se koristiti na malim površinama. U skladu sa svojim karakteristikama, mogu se koristiti primjerice kod bazocelularnog karcinoma kože, prekanceroznih promjena i raka vrata maternice, raka vagine i jednjaka. Hipertermija za razliku od krioterapije izlaže malo područje u tijelu visokoj temperaturi uzmjesto smrzavanju. Navedeno može uništiti tumorske stanice ili ih učiniti osjetljivijima na radioterapiju ili kemoterapiju. Jedan od njenih posebnih oblika je radiofrekventna ablacija, koja toplinu stvara pomoću visokoenergetskih radiovalova, a danas se rutinski koristi primjerice kod bolesnika s metastazama na jetri. Fotodinamska terapija koristi lijekove koji reagiraju na specifični svjetlosni podražaj. Kada se tumor obasja takvim svjetlom, lijek postaje aktivan ili uništava okolne tumorske stanice. Ovaj tip liječenja najčešće se koristi kod tumora kože.
Slika 1. Prikaz laparoskopski vođene operacije (minimalno invazivna kirurgija). Prednost pred standardnim otvorenim zahvatom jest manja trauma tkiva i brži oporavak bolesnika.
Standardni kiruški postupci također se mogu provesti na više načina. Kod otvorene operacije kirurg radi jedan veliki rez na površini tijela (primjerice po sredini trbuha kod opeacija u abdomenu). Kod minimalno invazivne kirurgije (laparoskopija) se pak napravi nekoliko manjih rezova, a kroz jedan od njih uvodi se laparoskop (dugačka cijev s kamerom). Kirurg dakle nema direktni prikaz operacijskog polja, već ga gleda na ekranu, a kroz ostale rezove uvodi potrebne alate radi izvođenja zahvata. Minimalno invazivna kirurgija zahtijeva kraći oporavak bolesnika zbog manjih rezova.
Osnovna svrha kirurškog zahvata je kompletno ukloniti tumorsko tkivo, no cilj može biti i debulking (uklanjanje dijela tumora radi smanjenja oštećenja okolnih organa ili pojačanja učinka drugih vrsta liječenja) ili smanjenje simptoma (tumori koji uzrokuju bol ili pritisak). Kirurško liječenje nosi i određene rizike, a neke od češćeih posljedica su postoperativna bol, infekcija, krvarenje i reakcije na anesteziju. Kirurški zahvat također može dovesti do promjene u načinu na koji tijelo koristi hranu (osobito kod operacija u području crijeva, želuca i ostatka probavnog trakta), a nekim bolesnicima je zbog slabosti ili pothranjenosti prije samog zahvata potrebno korigirati preharnu. U svakom slučaju rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju kako ispravna nutritivna terapija pomaže u boljoj uspješnosti operacije, smanjenju komplikacija i bržem oporavku od operativnog zahvata. Za više informacija o ovom i drugim aspektima prehrane, obratite se našem nutricionistu. Operacijom uklonjeno tkivo se za zahvata šalje patologu, koji će pod mikroskopom provjeriti prisutnost tumorskih stanica te odrediti njihove karakteristike. Patolog također može dati informaciju je li tumor uklonjen u cijelosti.
Dodatne zanimljivosti
Ima li smisla kirurško liječenje u metastatskoj bolesti? U pravilu se takav pristup ne preporuča. Zašto? U većini slučajeva kada je bolest proširena, operacijom tehnički nije moguće u potpunosti ukloniti cjelokupnu tumorsku masu u tijelu, a uklanjanje samo jedne ili nekoliko promjena (dok druge ostaju) neće pomoći u liječenju niti produženju života. Usto, takvi zahvati nose svoj rizik kao i svaka druga operacija i ujedno dovode do potrebe za oporavkom od zahvata i time nemogućnosti primjene drugih oblika liječenja. Ipak, u određenim situacijama kirurško liječenje preporučljivo je i u fazi metastatske bolesti. Primjerice, kod metastatskog raka bubrega većini se bolesnika preporuča uklanjanje primarnog tumora na bubregu unatoč prisustvu metastaza, dok se kod bolesnika s neuroendokrinim tumorima može učiniti uklanjanje velikih tumorskih masa što može pozitivno utjecati na kvalitetu života bolesnika. Postoje i drugi primjeri gdje se ova mogućnost može iskoristiti. Za detajnije upute kontaktirajte naš tim.
Nastavite čitati: Što je kemoterapija?
Potrebno Vam je više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas.