RAK DOJKE

Dodatne zanimljivosti

Više je studija pokazalo kako je rak dojke češći u lijevoj nego u desnoj dojci. Iako je navedena činjenica poznata već preko 60 godina, znanstvenici i nadalje nisu došli do saznanja zašto je tome tako. Jedna od hipoteza je asimetrija tijela: lijeva dojka je, prosječno gledano, veća nego desna te ukupno više tkiva dojke daje i veći rizik. Isti fenomen vidi se i u raka dojke kod muškaraca.

Jeste li znali da i muškarci mogu oboljeti od raka dojke? Rak dojke najčešća je maligna bolest u žena, no može se (iako vrlo rijetko) pojaviti i u muškaraca. Manje od 1% tumora dojke događa se kod muškog spola. To je jedan od uzroka što se kod njih bolest najčešće otkrije u više uznapredovaloj fazi (pa je i prognoza generalno lošija), jer se na tu dijagnozu rijetko pomišlja.

Povezani članci na našem blogu

Povezanost upotrebe boje za kosu i pojave raka?

Uvod i učestalost

Rak dojke je širom svijeta najčešći maligni tumor kod žena, iako se (rijetko) može pojaviti i u muškaraca. Prema podacima Hrvatskog registra za rak, 2017. godine rak dojke bio je na 1. mjestu po učestalosti malignih tumora kod žena (25% svih slučajeva raka).

Rizični čimbenici

Neki od rizičnih čimbenika za rak dojke su pozitivna obiteljska anamneza (rak dojke u obitelji), pozitivna osobna anamneza (rak dojke, karcinom in situ ili neke benigne (nekancerozne) promjene dojke ranije u životu), nasljedni sindromi (mutacija BRCA1 i BRCA2 gena), pojačana izloženost estrogenu (rana menarha, kasna menstrucija, kasna dob prve trudnoće ili ne-rađanje, neki oblici hormonske terapije za menopauzu), debljina, prekomjerna konzumacija alkohola, starija dob. Nasljedni sindromi uzrok su 5-10% slučajeva raka dojke, a te bolesnice mogu ujedno imati povišen rizik za razvoj raka jajnika te nekih drugih tumora. Općenito o rizičnim čimbenicima za razvoj raka možete pročitati u zasebnom članku.

Znakovi i simptomi

Rani rak dojke često ne daje nikakve simptome. Kako tumor raste, mogu se pojaviti kvržica ili zadebljanje u području dojke i pazuha, promjene kože dojke (nabiranje, crvenilo, oteklina, koža poput kore naranče...) ili bradavice (uvrnutost, neobičan iscjedak, osobito krvavi), promjena veličine ili oblika dojke (Slika 1).

Postavljanje dijagnoze

Osnova je detaljan pregled bolesnice (osobito obje dojke i pazuha) i uzimanje temeljite povijesti bolesti. Osnovne slikovne pretrage su mamografija, odnosno rentgensko snimanje dojki (Slika 2), te UZV dojki i pazuha. Dodatno se u slučaju kliničke indikacije radi MRI dojki. Od tumorskih markera koristi se CA15-3 i ponekad CEA. Po potrebi se mogu učiniti i druge pretrage, a definitivna dijagnoza postavlja se biopsijom suspektne promjene. Dodatnim testovima bioptičkog tkiva analizira se pozitivitet tumora na estrogene i progesteronske receptore te HER2 (receptor humanog epidermalnog faktora rasta 2), što daje dodatne informacije o agresivnosti bolesti i usmjerava kasnije liječenje. Najgoru prognozu imaju bolesnice s negativitetom na sve 3 navedene skupine receptora (tzv. trostruko negativni tumori). Nakon postavljanja dijagnoze mogu se ordinirati i dodatne slikovne pretrage ukoliko postoji sumnja na metastatsku bolest. Općenito o dijagnostici raka možete pročitati u zasebnom članku.

Od 2006. u Hrvatskoj je pokrenut Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, kojim se žene u dobi od 50 do 69 godine svake dvije godine upućuju na mamografiju, radi otkrivanja raka dojke u što ranijem stadiju.. 

Liječenje

Liječenje raka dojke u prvome redu ovisi o stadiju bolesti.

Za rani rak dojke, postoje 2 glavna pristupa. Prvi uključuje operaciju dojke, pri čemu se može učiniti poštedna operacija (uklanjanje dijela dojke gdje se nalazi tumor) ili mastektomija (uklanjanje cijele dojke). Ovisno o nalazu nakon operacije, u bolesnica s mastektomijom može biti potrebno dodatno provesti radioterapiju na područje operirane dojke, dok je kod poštedne opracije ona potrebna u svih bolesnica. Dodatno ovisno o značajkama tumora može biti potrebno provesti kemoterapijuhormonsku terapiju i/ili ciljanu terapiju usmjerenu na HER2 receptor. Cilj liječenja nakon operacije je smanjiti rizik povrata bolesti. Druga opcija u bolesnica s ranim rakom dojke je umjesto operacije inicijalno primijeniti sustavno liječenje, što može uključivati kemoterapiju, hormonsku terapiju i/ili ciljanu terapiju usmjerenu na HER2 receptor. Cilj ovog pristupa je smanjenje tumorske mase, kako bi se među ostalim omogućio poštedniji operativni zahvat koji slijedi nakon provedene terapije.

Kod lokalno uznapredovalog raka dojke nužan je kombinirani pristup liječenju, što može uključivati operaciju, kemoterapiju, radioterapiju, hormonsku terapiju i/ili ciljanu terapiju usmjerenu na HER2 receptor.

Metastatski rak dojke u pravilu je neizlječiva bolest, no primjena adekvatne terapije omogućuje većini bolesnica značajno produljenje života. Osnova terapije je sustavno liječenje, s obirom da je bolest proširena po tijelu. Glavne opcije liječenja su hormonska terapija, ciljana terapija, kemoterapija (jedan ili više citostatika u kombinaciji) i/ili imunoterapija, pri čemu su česte kombinacije više oblika liječenja. Operacija i radioterapija koriste se u palijativne svrhe (npr.u svrhu smanjenja bolova). Protiv bolova u kostima uzrokovanima metastazama može se primijeniti i radionuklid stroncij-89, bisfosfonati i denosumab. Važna opcija za bolesnice s rakom dojke, osobito u fazi metastatske bolesti, jest i uključenje u kliničke studije.

Nastavite čitati: Rak štitnjače.

Potrebno Vam je više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas.

Slika 1. Uvrnuta bradavica može biti znak raka dojke, te se je svakako potrebno javiti liječniku.

 

(izvor: Wikipedia)

Slika 2. Pri mamografiji dojka je pritisnuta između dvije ploče, te se radi rentgenska snimka koju potom analizira radiolog.

 

(izvor: Wikipedia)

  • YouTube

©2020 Onkologija.net. Sva prava pridržana.